Argonauti su bili družba heroja iz grčke mitologije, a ime su dobili po brodu Argo kojim su plovili u potrazi za zlatnim runom. Na ovoj radionici zaplovit ćemo u potrazi za odgovorima što su to veliki položaji i kakve ekspresije s istih nam daje plavac mali – najpoznatija i najrasprostranjenija crna sorta Hrvatske.

Pelješac volimo nazivati vinskim carstvom, i premda tamo caruje plavac mali, važan su igrač bijele sorte poput rukatca i pošipa. Odmah preko puta je Korčula, crni otok, a kraljevstvo bijelih vina, domovina pošipa i grka. Koje su sličnosti, a koje razlike među bijelim vinima kod otočkih susjeda, otkrit će nam Daniel Čečavac.

Zaplovimo na vlastiti ZinQuest! Naše gore list, a poznati i ljubljeni stanovnik Italije i Amerike – njegovo veličanstvo, crljenak kaštelanski ilitiga tribidrag u epizodi „Tiha braća“.

Već i ptice na granama znaju za provansalski rosé. A imamo li dalmatinski rosé kao prevladavajući stil? Koje su sorte dominante u našim roseima i kako utječu na njegovu ekspresiju, što dodaju klima i terroir, otkriva nam Kruno Filipović.

Osvajanje novog tržišta uvijek je izazov, a najvažniji je korak razumjeti kako ono funkcionira kako bi se uloženo vrijeme i sredstva na kraju višestruko isplatili. Ova radionica donosi presjek tržišne svakodnevnice SAD-a. Razgovarat će se i o konkretnim primjerima potrebnim za pripremu elemenata za plasman proizvoda ali i promociju vinskog turizma iz najvažnijih segmenata: slika tržišne situacije, istraživanje tržišta, ulazak na tržište i promoviranje proizvoda.

Mirena Bagur ima ekstenzivno iskustvo rada s globalnim firmama te znanja o kreiranju i implementaciji multinacionalnih kampanja za penetraciju proizvoda na nova tržišta. Mirena je aktivni član poduzetničke scene u Bostonu, a sudjelovala je kao predavač na Harvardu te MIT-u u znanstvenom programu, na edukaciji o poduzetništvu. Kao osnivač Croatian Premium Wine Imports, Inc., Mirena vodi kampanje za stvaranje potražnje za hrvatskim vinima i vinskog turizma u SADu.

Naše najjužnije vinogorje, dom poznatoj dubrovačkoj malvasiji, sasvim je specifično jer ima vlastitu mikroklimu, drugačiju od otočke ili obalne u okolici. Najvećim se dijelom nalazi baš u plodnom Konavoskom polju koje je od mora zaštićeno niskim brdima, a od unutrašnjosti planinom Sniježnicom. Radionica za sve istraživače, na kojoj nas Kruno Filipović vodi u konavoski pohod.

Plavina je iza plavca malog najrasprostranjenija i gospodarski najznačajnija crna sorta Dalmacije. Lasina se danas uzgaja gotovo isključivo na području Dalmatinske zagore, a nekad se koristila i za proizvodnju Prošeka. Trnjak se smatra autohtonom sortom Imotskog vinogorja i zapadne Hercegovine, ali uzgaja se i na području neretvanskog i vrgoračkog vinogorja. Na radionici ćemo pokušati pronaći stilske poveznice između ove tri sorte i odlučiti je li atribut elegantnosti upravo prikladan.

Šibenčanac, rogozničanin, rogoznička, – sve su to stari nazivi za sortu kojoj se često tepa da je mali crni div. Jedna od gospodarski najvažnijih crnih sorti u Dalmaciji, babić traži mnogo sunca, kamen i krš za izvrsnost. Kakva je to čvrsta poveznica babića sa škrtim i kršovitim vinogradima, otkriva nam Ivan Stiblik.

Nekad potpuno nepoznate ili malo znane, danas predvodnice renesanse bijelih vina Dalmacije. Sorte poput bogdanuše, kujundžuše, maraštine ili zlatarice obožavamo u u njihovim svježim ekspresijama, ali svoj osobit karakter pokazuju i kao odležana vina vrijedna čak i arhiva.